Čitajući napis Dragutina Franića iz 1910. godine iz knjige Plitvička jezera i okolica može se zaključiti da se nedaleko od Donje i Gornje Baraćeve špilje, nalazi i treća, nedaleko od izvora Baraćevac, ''svega petnaest časaka od Gornje'', te da nema nikakve fizičke veze sa ove dvije poznate. Nadalje piše da se u njoj otkrilo i blago koje davno sakriše hajduci, a neki ga stranci pronađoše i odnesoše u tuđinu. Franićev opis ulaza, kanala i dvorana odiše krajnjom patnjom kojoj se istraživač ili pustolov mora podvrgnuti većim dijelom provlačeći se, da bi prvo ušao unutra a zatim i došao do kraja dvorane u kojoj bijaše ''zakopano blago'' između četiri stalagmita, a to je po njemu i kraj špilje - otprilike pedesetak metara dugačke.
Nadalje Franić piše da je (Nova – treća) mnogo niža (po koti ulaza) od Donje i Gornje. Za Gornju to odgovara, ali za Donju špilju i ne. Razlika je svega četiri i pol metra gledajući kote ulaza (geodetska izmjera). Kod opisa, čudi da nije napisao da je ulaz tridesetak koraka udaljen malo desno iznad izvora Baraćevac i gotovo ispod ulaza Gornje Baraćeve špilje, ali dvadesetak metara niže. Kota ulaza Nove Baraćeve špilje nalazi se na nadmorskoj visini od 305 metara, Donje na koti 309,5 metara, a Gornje špilje na 331, 5 metara, dok se izvor Baraćevac nalazi na 295,5 metara.

Prva sumnja da je to ulaz u treću (Novu) Baraćevu špilju bio je pri pretraživanju terena za električne vodove. Tada je načelnik općine Rakovica Franjo Franjković primjetio i upitao pokazujući rukom u smjeru jedne stijene:"- Dali je ono isto špilja?" Speleolozi su tu bili desetak puta i nikad nisu primjetili da je to ulaz. Nakon pomnog pretraživanja našli su jednu malu rupu u desnom djelu amfitetralnog zemljanog balkončića te se potvrdilo da je to upravo ulaz, najvjerojatnije u Treću (Novu) špilju kojoj se zadnjh stotinjak godina zameo svaki trag. Jednomjesečna potraga za trećom (Novom) Baraćevom špiljom je bila gotova, sada je trebalo samo ''malo'' kopati i potvrditi tu pretpostavku. 22. i 23. ožujka 2003. godine članovi DDISKF-a i podružnice ''Baraćevac''- Nova Kršlja (Turkalj Ivica, Turkalj Zvonko, Josip Mihić, Marko Malić, Ivan Pavlić, Nikola Špoljarić, Petar Crnković, Nikola Crnković, Alan Kovačević, Alan Stanković, Joško Bulog i Tihomir Kovačević) prionuli su kopanju. Tek drugog dana navečer oko 20 sati Alan Kovačević se provukao u prvu dvoranu špilje.

Dužina prvog kanala koji jeprokopan iznosi 7,5 metara. Stječe se dojam da su se prvi istraživači provlačili desnim dijelom "ulaza" koji je do sadašnjih prokopavanja u potpunosti bio zatrpan zemljom i kamenjem. Zanimljivo je da su mnogi istraživači u drugoj polovici prošlog stoljeća posjećivali Baraćeve špilje, ali nitko ne spominje Novu – treću Baraćevu špilju.
Ponovnim otkrićem Nove – treće Baraćeve špilje ustanovljeno je da se ne radi o hajdučkom blagu u jami "zadnje" dvorane između četiri stalagmita već o smišljeno iskopanoj paleontološkoj sondi. Da li je to učinio Mijo Kišpatić, možda vojni kirurg Nikolas Gradt (koji je bio stacioniran u Verwaltungs komandi u Novoj Kršlji - koji nakon posjeta paleontologa dr. Stolicke 1862. godine počinje s prekopavanjem špilja u okolini Kršlje i Kordunskog Ljeskovca, a svoje nalaze šalje bečkom paleontologu dr. Vondrichu) ili netko treći - ne zna se, ali je sigurno da je paleontološko blago iz nje svakako nestalo, ako se zanemari nekoliko kostiju koje su pronađene nedaleko od ruba jame. Daljnjim proučavanjem literature možda se uđe u trag i tim dragocjenim nalazima.

Tada opisana špilja od Franića znamo da danas iznosi 45 metara. Nova – Treća Baraćeva špilja trenutno ima dužinu od 90 metara. Prokopavanjem i odštemavanjem u jednom suženju ''starog dijela'' ušlo se u nove prekrasne prostore koje je ruka prirode iznjedrila u raskošnosti siga. Po želji prvih istraživača (Alan Kovačević, Damir Pavelić, Ivica Turkalj, Zvonimir Turkalj i Fabian Široka) taj prostor je nazvan ''Dvoranom svetaca'' po sigi koja liči na Majku Božju s Isusom u naručju i drugim sigastim tvorevinama koji neodoljivo podsjećaju na likove iz sakralnog života. Špilja se od ulaza spušta osam metra. U završnom kanalu se primjećuje često prisustvo vode, što navodi na zaključak da je blizu podzemna razina vode izvora Baraćevac koji je kod velikog vodostaja poplavljuje. Ne čudi, kad znamo da se taj dio nalazi svega dva metra od razine vode Baraćevca. Nova špilja je bila sigurno jedan od izvora potoka Kršlja prije Baraćevca, koji je sada aktivan. Daljnja istraživanja to će sigurno i potvrditi. U špilji su primjećeni šišmiš, zatim nekoliko primjeraka lažištipavaca i endema Baraćevih špilja iz obitelji podzemljara Parapropus sericeus ssp.sinuaticollis.